U sklopu 18. Noći muzeja u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci u petak 27. siječnja 2023. svečano je predstavljeno novo izdanje najpoznatijih hrvatskih vinsko-pajdaških regula „Križevačkih štatuta“ koje su u zajedništvu objavili Društvo za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“, Grad Križevci i Prigorski Media d. o. o. Urednica novoga trodijelnog izdanja koje se sastoji od knjige „Križevački štatuti. Vinsko-pajdaške regule“, Hižnog protokola i Pajdaške legitimacije“ predsjednica je Društva za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ i članica Upravnog odbora Društva doc. dr. sc. Tanja Baran. Regule su stvorene u narodu, prvi su put zapisane u 19. stoljeću, a od 2019. zaštićene su kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture i medija.
Novo izdanje predstavili su suizdavači križevački gradonačelnik Mario Rajn, direktor Prigorski Media d. o. o. Željko Picig, urednica izdanja doc. dr. sc. Tanja Baran i Zoran Homen, kao hižni japica poznat po brojnim izvedbama uloga iz „Štatuta”.
Gradonačelnik Rajn rekao je kako mu je zadovoljstvo što su najpoznatije vinsko-pajdaške regule „Križevački štatuti“ zaživjele u novom, suvremenom izdanju. „Već tri godine regule nose status zaštićenoga kulturnog nematerijalnog dobra i ponos su grada Križevaca. Na meni je prisjetiti se svih zaslužnih sugrađana za prijašnja izdanja i zahvaliti Tanji Baran, urednici najnovijega modernog i sveobuhvatnog izdanja ‘Križevačkih štatuta’ koji su na ponos gradu Križevcima. Ovo je izdanje cjelovito pa donosi i manje vinske regule iz nekih drugih hrvatskih gradova, kao i obred krštenja mošta, pa kad se prelista izdanje onda se odlično vidi bogatstvo koje naši ‘Križevački štatuti’ nose, čime se pronosi i ime našega grada“ – istaknuo je Rajn i zaključio kako je Tanja Baran sa suradnicima uložila puno vremena i truda u novo izdanje ‘Križevačkih štatuta’, kao i pripadajućega novog Hižnog protokola i nove Pajdaške legitimacije.
Direktor poduzeća Prigorski Media Željko Picig uvodno je, šaleći se, izrekao u rimi „kako mu je drago da se ove muzejske noći uz ‘Križevačke štatute’ zlatna kapljica toči.“ „Moja je uloga u ovom projektu višestruka. Kada je urednica izdanja moja sestra Tanja rekla da treba pomoći oko novog izdanja ‘Križevačkih štatuta’, nisam imao izbora. Moj je cilj naš prigorski kraj brendirati liderski u medijskom smislu, zato sam uvijek spreman pomoći kad treba brendirati Križevce, ‘Križevačke štatute’, križevački kraj, križevačka vina i općenito Križevce u turističkom i kulturnom smislu. Bio sam prvi predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine ‘Križevački štatuti’ još 2014. godine, a drago mi je što se vođenja Društva zatim prihvatio današnji predsjednik Siniša Katavić. On danas jako dobro vodi Društvo i uz potporu Tanje Baran i ostalih članova ima toliko planova i projekata da će gradonačelniku za realizaciju trebati još 2 do 3 mandata“, istaknuo je Picig zaključivši govor riječima: „Živjeli ‘Križevački štatuti’!“
Urednica novog izdanja Tanja Baran prisjetila se ženske grupe „Bube“ u kojoj je svirala kao mlada Križevčanka te se po toj glazbi povezala s radijskom urednicom, poslije direktoricom križevačke Turističke zajednice Vlastom Kliček. „Pomažući njoj u turističkom uredu gledala sam kako se voli svoj grad, čemu su me najviše naučili baš Vlasta Kliček i Zoran Homen. Slušala sam i otužne priče o tome tko će znanstveno i stručno valorizirati ‘Štatute’ jer takve osobe nema pa sam se kasnije, da nadoknadim tu prazninu i da se odužim rodnome kraju, prihvatila analize ‘Štatuta’ i kroz magistarski i doktorski rad“, istaknula je urednica. „Logičan slijed bila su ova nova izdanja ‘Štatuta’, ali da bi se cijela Hrvatska ponovno zabavljala po tim regulama, kao što je to bilo nekad, nedostaje nam puno toga, ponajprije dramski tekst po kojem će se ‘Štatuti’ izvoditi po točno određenim ulogama i pravilima. Danas ‘Križevačkim štatutima’ nedostaje izvedbenost“, nadodala je. „Križevce vidim kao grad hrvatske vinske kulture, zato što su ‘Križevački štatuti’ ključni spomenik hrvatske vinske kulture. Vidim ih i kao grad sv. Marka Križevčanina i Stjepana Kranjčića, kao grad hrvatskih svetaca i blaženika, kao hrvatski Lurd“, istaknula je Tanja Baran i napomenula kako su „Križevački štatuti“ u novom izdanju predstavljeni dizajnerski moderno i leksički razumljivo prosječnom kajkavcu. Uz „Štatute“ objavljenom Hižnom protokolu upisivali su se pajdaški susreti. Tu je knjigu imala svaka kuća, a bila je toliko važna da se stavljala pod ključ. Treća je publikacija u trolistu Pajdaška legitimacija koja sadrži dijelove krštenja mošta, „Štatuta“, štrofova, tj kazni i neke paragrafe. „Tu legitimaciju treba zaslužiti jer postoje četiri vrste pajdaša po ‘Štatutima’. Ispiti bilikum od 0, 7 znači primanje u pajdašiju i dobivanje Pajdaške legitimacije“, poručila je urednica. Predstavljanje novog izdanja „Križevačkih štatuta“ završilo je uredničinom zdravicom-zahvalnicom i pjesmom.
Cjelokupni je program kroz šalu i izvedbu dijelova „Štatuta“ spretno vodio daroviti Zoran Homen, umirovljeni ravnatelj križevačkoga Gradskog muzeja i počasni predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“.